natragMilivoj Zenić

  MILIVOJ ZENIĆ rođen je u Šibeniku 1953. U rodnom gradu završio je gimnaziju, u Zagrebu studij komparativne književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu. Godine 1979. zaposlio se, kao dipl. knjižničar, u Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić”, u kojoj je godinama obnašao dužnost ravnatelja.

  Kao ravnatelj šibenske gradske knjižnice, najzaslužniji je za njezino preseljenje, iz neprimjerena prostora u prizemlju nebodera podalje od gradskog središta, u novouređenu zgradu u središtu grada. U novom prostoru Knjižnica je mogla ostvariti nove sadržaje (čitaonicu dnevnog tiska, studijsku čitaonicu, igraonicu, računalnu radionicu, audiovizualni odjel, multimedijalnu dvoranu, galeriju, centar za vizualnu kulturu djece i mladih), što je značilo ne samo zadovoljenje najviših stručnih standarda, nego i kvalitativno drukčiju ulogu knjižnice u kulturnom, pa i društvenom životu grada jer je ona postala središtem brojnih i raznovrsnih kulturnih događanja (predavanja, predstavljanja knjiga, radionica, tribina, okruglih stolova, izložaba, filmskih projekcija itd.). No, trebalo se izboriti za atraktivni prostor na šibenskoj Poljani, u čemu je doprinos Milivoja Zenića nemjerljiv. Dovoljno je spomenuti da je katalog Area librorum, u kojem je prezentiran prostor nove knjižnice i osmišljeni (definirani) pojedini njezini sadržaji, tiskan 2001. godine pa su trebale još pune četiri godine borbe, lobiranja i zagovaranja da se ravnateljeva vizija ostvari.

  Također, pokrenuo je – u turbulentnim ratnim vremenima (u kojima Knjižnica nije prekidala svoj rad iako je dvaput stradala za bombardiranja grada) – nakladničku djelatnost Knjižnice, kojom se ona afirmirala kao važan mali nakladnik i u nacionalnim razmjerima objavivši više od stotinu naslova, od pjesničkih zbirka do znanstvenih zbornika. Uređuje niz Bašćina, jednu od šest edicija, u kojemu je izašlo šesnaest knjiga s djelima šibenskih humanista i franjevačkih pisaca šibenskoga kraja. Nakladništvo je dovelo i do suradnje s brojnim pojedincima i kulturnim ustanovama i udrugama u zemlji jer su mnoga djela objavljena u zajedničkoj nakladi.

  Aktivno je sudjelovao u organizaciji različitih znanstvenih i stručnih skupova, npr. o obitelj Vrančić u hrvatskoj književnosti i znanosti (1995.), o Antunu Vrančiću (2004.), o jezikoslovcu Josipu Jurinu (1996.), te skupova o franjevačkim piscima sa šibenskog područja koje Knjižnica od 2000. jednom godišnje organizira zajedno s Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i ograncima Matice hrvatske u Skradinu i Šibeniku.

  Autor je triju knjiga, u kojima se bavi šibenskom baštinom: U pohvalu od grada Šibenika : pisana riječ od najstarijih vremena do danas (Šibenik, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”, 2002), Šibenska katedrala (Šibenik, Šibenska biskupija, 2003.) i Stari Šibenik : kalama, skalama i butama (Zagreb, AGM, 2010.). Osobito je prva knjiga važna knjižničarima za poznavanje povijesti šibenske knjige, knjižnica, knjižara i nakladnika, koje udio u nacionalnoj kulturnoj povijesti nije neznatan.

  Objavio je sljedeće stručne radove: Šezdeseta obljetnica šibenske Gradske biblioteke, u : Bilten BIS 8-9(12-13)(1982), 21-23; Izdavaštvo Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” u Šibeniku u razdoblju od 1991. do 1994., u : Glasnik Društva bibliotekara Split 3(1994), 93-98; Sedamdeset pet godina Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” u Šibeniku, u : Glasnik Društva bibliotekara Split 5(1997), 102-103.; Katolički tisak u Šibeniku u 19. i 20. stoljeću, u: Sedam stoljeća šibenske biskupije : zbornik radova sa znanstvenog skupa Šibenska biskupija od 1298. do 1998., Šibenik, 22. do 26. rujna 1998., Šibenik, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”, 1998.; Očuvanje nacionalne kulture i jezika u procesima globalizacije, u: Narodne knjižnice u novoj Europi : utjecaj globalizacije i informatizacije na narodne knjižnice u tranzicijskim zemljama : zbornik radova, Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 2003.; Novi život Vitićeva zdanja : projekt šibenskeknjižnice, u : Narodne knjižnice za sadašnjost i budućnost : koncepti , arhitektura , tehnologija : zbornik radova , Rijeka , Gradska knjižnica, 2009.

  Napisao je i tekstove za turističke brošure koje je objavila Turistička zajednica Šibensko - kninske županije : Šibenik , 1998., i Regija Šibenik : Hrvatska – Croatia , [ s . a .].

  Redovito objavljuje prikaze knjiga u lokalnim novinama i listovima, primjerice u Vjeri u kamenu, glasilu KUD-a Sveti Juraj iz Primoštena Burnjeg.

  Glavni je urednik monografije Stoljeće hrvatske elektroprivede, Šibenik, Hrvatska elektroprivreda, 1995.

  Sudjelovao je, kao producent i stručni suradnik, u proizvodnji dvaju znanstveno-obrazovnih filmova: Martin Kolunić Rota, Šibenik, Digital zoom, 1997., i Stella maris Dalmacije : II. dio, Zagreb, Udruga Prosoli-Sveta glazba; Šibenik : Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”, 2008., a kao stručni suradnik u realizaciji znanstveno-obrazovnog filma U potrazi za Lukačićem , Šibenik, Glazbena škola Ivana Lukačića, [200?].

  Organizirao je brojne izložbe u Knjižnici. U Muzeju grada Šibenika 1991. organizirao je izložbu Blago šibenskih knjižnica : XVI.-XVIII. stoljeće, na kojoj je javnosti predstavljen dio fonda (inkunabule i rijetke knjige) iz četiriju šibenskih knjižnica, i napisao tekst za njezin katalog.

  Najzaslužniji je za uspostavljanje suradnje između šibenskih kulturnih institucija i Petőfi Irodalmi Múzeum u Budimpešti i Kuće umjetnosti u Vesprému , temeljenu na ostavštini šibenskih i hrvatskih humanista Antuna i Fausta Vrančića.

  Potaknuo je osnutak Knjižničarskog društva Šibenik. Do tada su šibenski knjižničari bili članovi Društva knjižničara u Splitu, a on sam od 1985. do 1996. član odbora splitskoga društva.

  Sudjelovao je na mnogim stručnim skupovima, od skupština HKD-a do različitih savjetovanja i okruglih stolova, na što je poticao i svoje kolege, svjestan važnosti stručnog usavršavanja u knjižničarstvu, ali i društvene dimenzije koje ti skupovi imaju.

  Bio je član Organizacijskog odbora 30. Skupštine HKD-a održane 1996. u Primoštenu.

  Predsjednik je Upravnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

  Kao ravnatelj županijske matične knjižnice , puno je učinio za uspostavljanje mreže knjižnica u Šibensko - kninskoj županiji , pomažući lokalnim zajednicama u osnivanju ( ili obnovi rada ) narodnih knjižnica ( u Skradinu , Murteru i Primoštenu npr.).

  Bio je predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Podružnice Šibenik.

  Bio je član Družbe Braća hrvatskog zmaja.

  Hrvatsko knjižničarsko društvo dodijelilo mu je Kukuljevićevu povelju , najviše javno priznanje za dugogodišnji rad i značajne rezultate na unapređenju knjižničarske djelatnosti.

  Dobio je odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za doprinos razvoju kulture Republike Hrvatske.

  Dobio je (posmrtno) Nagradu Šibensko-kninske županije, zbog iznimnog doprinosa razvoju knjižničarske i znanstvene djelatnosti, dugogodišnjeg ravnanja knjižnicom “Juraj Šižgorić” Šibenik, te bogatog autorskog rada i baštinjenja šibenskog kraja u svekolikoj intelektualnoj i pisanoj hrvatskoj kulturi.

  Dobio je (posmrtno) Nagradu za životno djelo grada Šibenika. zbog unaprjeđenja knjižničarske djelatnosti u RH, pokretanja izdavačke djelatnosti šibenske gradske knjižnice te općenito zbog promicanja šibenske kulturne baštine, prije svega pisane riječi,

  Kao veliki ljubitelj i poznavalac knjige, cijeli radni vijek posvetio je promicanju kulture čitanja, zagovarajući pritom kako valoriziranje lokalne knjižne (i književne) baštine, tako i poticanje suvremenog stvaralaštva, u čemu je uloga knjižnice od presudna značenja.



natrag